Guidebook for Banja Luka
Food Scene
Provence
37 Miloša ObilićaHotel vila Vrbas
1 Brace PotkonjakaU popodnevnim časovima
Perla
30 Cara LazaraJako je romantično, ima jako dobar izbor pizza i sladoleda.
Cafe slastičarna "Triangolo"
1 Bulevar vojvode Stepe StepanovićaLijepo mjesto za jutarnju kafu, i ćaskanje.
Хармонија 🍦🍨🍧 Harmonija
Bulevar vojvode Stepe StepanovićaRomantično mjesto za kafu, sladoled ili drugu poslasticu.
•• АГАПЕ ••
Trg KrajineIzuzetno prijatan ambijent i usluga na vrhunskom nivou. Dobra ponuda hrane
Kastel
Turistička destinacija
Pivnica "Zlatna Krigla" nalazi se u Banja Luci, na desnoj obali Vrbasa, u blizini trapističkog manastira Marije Zvijezde, neposredno uz Banjalučku pivaru a.d. Oivičena uvijek lijepim Vrbasom i netaknutim zelenilom slatinske šume, izolovana od gradske gužve, ali ipak na samo desetak minuta vožnje iz centra Banja Luke, na samom izvoru najboljeg Nektar piva, "Zlatna Krigla" je idealno mjesto za poslovni ili porodicni ručak, druženje i zabavu.U izvarendnom ambijentu "Zlatne Krigle" uživaćete u raznovrsnom izboru jela po narudžbi tradicionalne i internacionalne kuhinje koja će zadovoljiti i najveće gurmane, kao i u Nektar pivu - pravom dragulju za sve ljubitelje piva.
Златна кригла 🍺 Zlatna krigla
8 SlatinskaPivnica "Zlatna Krigla" nalazi se u Banja Luci, na desnoj obali Vrbasa, u blizini trapističkog manastira Marije Zvijezde, neposredno uz Banjalučku pivaru a.d. Oivičena uvijek lijepim Vrbasom i netaknutim zelenilom slatinske šume, izolovana od gradske gužve, ali ipak na samo desetak minuta vožnje iz centra Banja Luke, na samom izvoru najboljeg Nektar piva, "Zlatna Krigla" je idealno mjesto za poslovni ili porodicni ručak, druženje i zabavu.U izvarendnom ambijentu "Zlatne Krigle" uživaćete u raznovrsnom izboru jela po narudžbi tradicionalne i internacionalne kuhinje koja će zadovoljiti i najveće gurmane, kao i u Nektar pivu - pravom dragulju za sve ljubitelje piva.
Uživaćete u raznovrsnom izboru jela po narudžbi tradicionalne i internacionalne kuhinje koja će zadovoljiti i najveće gurmane
Konoba kod Jankovića
Uživaćete u raznovrsnom izboru jela po narudžbi tradicionalne i internacionalne kuhinje koja će zadovoljiti i najveće gurmane
Plan B
48 Save KovačevićaCaffe Restaurant Trezor
7 Ivana Franje JukićaCaffe Restoran
Prvi restoran u RS koji nosi ime najboljeg svjetskog tenisera Novaka Đokovića se nalazi u sastavu hotela "Trešnja" na poznatom banjalučkom izletištu Banj brdo. Novak Café & Restaurant" raspolaže sa dvije sale, od kojih je jedna kafić, a druga restoran sa oko 80 mjesta, kao i sa pet terasa ukupnog kapaciteta od oko 300 mjesta. Hotel "Trešnja" nudi mogućnost ekskluzivnog smještaja sa četiri moderno uređene sobe i jednim deluks apartmanom.
Novak
Prvi restoran u RS koji nosi ime najboljeg svjetskog tenisera Novaka Đokovića se nalazi u sastavu hotela "Trešnja" na poznatom banjalučkom izletištu Banj brdo. Novak Café & Restaurant" raspolaže sa dvije sale, od kojih je jedna kafić, a druga restoran sa oko 80 mjesta, kao i sa pet terasa ukupnog kapaciteta od oko 300 mjesta. Hotel "Trešnja" nudi mogućnost ekskluzivnog smještaja sa četiri moderno uređene sobe i jednim deluks apartmanom.
Banjaluka je poznata po svojoj burnoj istoriji ali i po bogatoj ugostiteljskoj tradiciji i sasvim posebnoj domaćoj kuhinji koja plijeni kulinarskim umjećem, ukusima, mirisima i bojama. U samom srcu Banjaluke nalazi se restoran ili najukusniji ćošak u gradu - Lolino ćoše. Jedinstveno mjesto dobre hrane gdje ćete moći djeliti gurmanske trenutke sa svojim najbližima. Posebno izdvajamo baštu koja Vam nudi predah od ubrzanog gradskog života. Lolino ćoše je ambijent odmora i prijatnih trenutaka. Smještena u uglovima haništa, predstavlja ukusnu zaobilaznicu svakodnevnice.
Town Pub
3 Meše Selimovića Banjaluka je poznata po svojoj burnoj istoriji ali i po bogatoj ugostiteljskoj tradiciji i sasvim posebnoj domaćoj kuhinji koja plijeni kulinarskim umjećem, ukusima, mirisima i bojama. U samom srcu Banjaluke nalazi se restoran ili najukusniji ćošak u gradu - Lolino ćoše. Jedinstveno mjesto dobre hrane gdje ćete moći djeliti gurmanske trenutke sa svojim najbližima. Posebno izdvajamo baštu koja Vam nudi predah od ubrzanog gradskog života. Lolino ćoše je ambijent odmora i prijatnih trenutaka. Smještena u uglovima haništa, predstavlja ukusnu zaobilaznicu svakodnevnice.
Nalazi se u strogom centru grada u okviru hotela Palas. Kapacitet restorana je 120 - 140 sjedećih mjesta unutar lokala i 50 mjesta u bašti. Restoran je koncipiran na internacionalnoj kuhinji, ali ono što ga izdvaja od drugih je priprema jela na Zepter način u Zepter posudama.
Royal Plaza
60 Kralja Petra I KarađorđevićaNalazi se u strogom centru grada u okviru hotela Palas. Kapacitet restorana je 120 - 140 sjedećih mjesta unutar lokala i 50 mjesta u bašti. Restoran je koncipiran na internacionalnoj kuhinji, ali ono što ga izdvaja od drugih je priprema jela na Zepter način u Zepter posudama.
Drinks & Nightlife
ДТА 🍻 Jelen Pub "DTA"
26 GundulićevaBiseri starogradske i narodne muzike.
Јова Бар
2 Trg srpskih junakaIzuzetno prijatan ambijent i usluga na vrhunskom nivou. Dobra ponuda hrane
Na mjestu nekadašnjeg kluba Kruna, sa potpuno novim enterijerom.Vrhunska muzika i dobra zabava.
Kabinet - Gradski Klub
3 JevrejskaNa mjestu nekadašnjeg kluba Kruna, sa potpuno novim enterijerom.Vrhunska muzika i dobra zabava.
Nektar Pab
Save KovačevićaBoom Boom Room
Veselina MaslešeDobar provod
Balkan
2 SrpskaIzuzetno prijatan ambijent i usluga na vrhunskom nivou.
Sightseeing
Gospodska ulica je najpoznatije banjalučko šetalište koje nosi dva imena, jedno je ulica Veselina Masleše, a drugo je opšte poznato ime prihvaćeno u narodu - “Gospodska ulica”. Pitate li banjalučane za ulicu Veselina Masleše, mogli bi se zamisliti, jer je ona svima znana kao “Gospodska ulica”. Nekad se na mjestu današnje “Gospodske ulice“ nalazila bara zvana Muslina bara, koja je zimi služila kao klizalište za djecu. Poznati banjalučki trgovac Toma Radulović, bio je prvi koji je dobio dozvolu da u gradu otvori trgovinu, izgradio je jednospratncicu 1855. pod nazivom Albanija. Dosadivši da mu u radnju ulaze seljaci i slabo šta pazare, on je na zgradu samoinicijativno, istakao rukom napisan n
Veselina Masleše
Veselina Masleše
Gospodska ulica je najpoznatije banjalučko šetalište koje nosi dva imena, jedno je ulica Veselina Masleše, a drugo je opšte poznato ime prihvaćeno u narodu - “Gospodska ulica”. Pitate li banjalučane za ulicu Veselina Masleše, mogli bi se zamisliti, jer je ona svima znana kao “Gospodska ulica”. Nekad se na mjestu današnje “Gospodske ulice“ nalazila bara zvana Muslina bara, koja je zimi služila kao klizalište za djecu. Poznati banjalučki trgovac Toma Radulović, bio je prvi koji je dobio dozvolu da u gradu otvori trgovinu, izgradio je jednospratncicu 1855. pod nazivom Albanija. Dosadivši da mu u radnju ulaze seljaci i slabo šta pazare, on je na zgradu samoinicijativno, istakao rukom napisan n
Tvrđava Kastel je najstariji istorijski spomenik u gradu Banjaluci. Najstariji tragovi naselja na području Banjaluke su ostaci neolitskog gradinskog naselja koji su upravo pronađeni na prostoru gradske tvrđave Kastel. Nalazi se u središnjem dijelu grada, koji dominira lijevom obalom Vrbasa.
Pretpostavke o nastanku tvrđave
O vremenu nastanka ovog objekta ne postoje pouzdani podaci. Međutim, mnoge okolnosti upućuju na zaključak da se upravo tu nalazilo rimsko naselje Castra. Rimljani su bili izloženi čestim nasrtajima varvarskih naroda, a imali su svakako dovoljne jake razloge da brane cestu koja je prolazila kotlinom Vrbasa. U prilog ovakvim tvrdnjama idu i arheološki nalazi koji su pronađe
24 Recomendado por los habitantes de la zona
Kastel Fortress
Tvrđava Kastel je najstariji istorijski spomenik u gradu Banjaluci. Najstariji tragovi naselja na području Banjaluke su ostaci neolitskog gradinskog naselja koji su upravo pronađeni na prostoru gradske tvrđave Kastel. Nalazi se u središnjem dijelu grada, koji dominira lijevom obalom Vrbasa.
Pretpostavke o nastanku tvrđave
O vremenu nastanka ovog objekta ne postoje pouzdani podaci. Međutim, mnoge okolnosti upućuju na zaključak da se upravo tu nalazilo rimsko naselje Castra. Rimljani su bili izloženi čestim nasrtajima varvarskih naroda, a imali su svakako dovoljne jake razloge da brane cestu koja je prolazila kotlinom Vrbasa. U prilog ovakvim tvrdnjama idu i arheološki nalazi koji su pronađe
Etno selo "Ljubačke doline" je zamišljeno i postavljeno kao muzej na otvorenom sa namjerom da pokaže život jedne zadruge, njenu tradicionalnu arhitekturu, materijalnu kulturu i pokućstvo sa kraja 19. i prve polovine 20. vijeka.
Ideja za nastanak ovog Etno sela rodila se iz ljubavi Nedeljka Brankovića prema starom načinu života, antikvitetima, kulturi i tradiciji. Ideja je da Etno selo organizuje izložbe, kolonije, rekonstruiše događaje, prikuplja, čuva i prezentuje materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu narodnog stvaralaštva ovih krajeva i šire.
Etno selo čine kuće, ambari za žito, mlječar, vajati (zgrade za spavanje), košana za kukuruz, štala, čobanska koliba, šupa za smještaj polj
Ethno Village - Museum Ljubačke Doline
Unnamed RoadEtno selo "Ljubačke doline" je zamišljeno i postavljeno kao muzej na otvorenom sa namjerom da pokaže život jedne zadruge, njenu tradicionalnu arhitekturu, materijalnu kulturu i pokućstvo sa kraja 19. i prve polovine 20. vijeka.
Ideja za nastanak ovog Etno sela rodila se iz ljubavi Nedeljka Brankovića prema starom načinu života, antikvitetima, kulturi i tradiciji. Ideja je da Etno selo organizuje izložbe, kolonije, rekonstruiše događaje, prikuplja, čuva i prezentuje materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu narodnog stvaralaštva ovih krajeva i šire.
Etno selo čine kuće, ambari za žito, mlječar, vajati (zgrade za spavanje), košana za kukuruz, štala, čobanska koliba, šupa za smještaj polj
Legenda o nastanku Ferhadije
Trojica najboljih neimara gradila su džamiju Ferhadiju u Banjaluci. Po namjeri i želji Ferhad-paše Sokolovića, morala je biti "velika i lijepa, kakve na ovom kraju svijeta nikada nije bilo, niti će biti". Kada je objekt bio sagrađen, neimari čuše da ih Ferhad-paša namjerava pogubiti kako graditeljsku ljepotu više nikada nigdje ne bi sazidali. Čuvši za to, napraviše sebi krila i poletješe s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri različite strane Banjaluke, Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, pa ovaj dio grada nazvaše Rebrovac.
Centralna uloga
Ovo je najpoznatija legenda vezana uz gra
9 Recomendado por los habitantes de la zona
Džamija Ferhadija
Kralja Petra I KarađorđevićaLegenda o nastanku Ferhadije
Trojica najboljih neimara gradila su džamiju Ferhadiju u Banjaluci. Po namjeri i želji Ferhad-paše Sokolovića, morala je biti "velika i lijepa, kakve na ovom kraju svijeta nikada nije bilo, niti će biti". Kada je objekt bio sagrađen, neimari čuše da ih Ferhad-paša namjerava pogubiti kako graditeljsku ljepotu više nikada nigdje ne bi sazidali. Čuvši za to, napraviše sebi krila i poletješe s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri različite strane Banjaluke, Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, pa ovaj dio grada nazvaše Rebrovac.
Centralna uloga
Ovo je najpoznatija legenda vezana uz gra
Safikadin grob koji se nalazi u centru grada, ispred tvrđave Kastel, svjedoči o banjalučkoj legendi vječne ljubavi (Romeo i Julija u banjalučkoj verziji). Legenda kaže da se mlada i lijepa, banjalučanka, Safikada na prvi pogled zaljubila u stasitog austro-ugarskog vojnika koji je čuvao stražu na zidinama Kastela. Naredba o iznenadnom pokretu austro-ugarske vojske bila je strahovit udarac njihovoj, još nedoživljenoj, sreći. Na rastanku, dvoje mladih su se zakljinjali na vječnu ljubav i vjernost do groba. Nakon izvjesnog vremena dođe vijest o njegovoj pogibiji a Safikada bacajući svoje tijelo pred top, koji je sa Kastela označavo podne, povika: «Vijerna sam ti do groba». Njeno mrtvo tijelo j
Safikadin grob
Safikadin grob koji se nalazi u centru grada, ispred tvrđave Kastel, svjedoči o banjalučkoj legendi vječne ljubavi (Romeo i Julija u banjalučkoj verziji). Legenda kaže da se mlada i lijepa, banjalučanka, Safikada na prvi pogled zaljubila u stasitog austro-ugarskog vojnika koji je čuvao stražu na zidinama Kastela. Naredba o iznenadnom pokretu austro-ugarske vojske bila je strahovit udarac njihovoj, još nedoživljenoj, sreći. Na rastanku, dvoje mladih su se zakljinjali na vječnu ljubav i vjernost do groba. Nakon izvjesnog vremena dođe vijest o njegovoj pogibiji a Safikada bacajući svoje tijelo pred top, koji je sa Kastela označavo podne, povika: «Vijerna sam ti do groba». Njeno mrtvo tijelo j
Parks & Nature
Krupa na Vrbasu se nalazi na magistralnom putu M-16, oko 25km južno od Banjaluke. Smještena je na mjestu gdje Vrbas napušta kanjon i ulazi u Krupsko polje, a sa njegove lijeve strane se ulijeva rijeka Krupa. Mjesto sa izuzetnim prirodnim i kulturnim vrijednostima kao što su slapovi, mlinovi i izvori Krupe, Strikina pećina, manastir Sv. Ilija (1289), crkva brvnara (XVI vijek) i srednjovjekovni grad Greben (1192), pogoduje razvoju izletničkog, vjerskog, sportsko-rekreativnog, naučnog, seoskog i ribolovnog turizma. Na ušću riječice Krupa u Vrbas nalazi se auto kamp, a u blizini je jedan od najbolje opremljenih fudbalskih stadiona na teritoriji grada Banja Luke sa vještačkom travom. U Krupi na V
13 Recomendado por los habitantes de la zona
Krupa na Vrbasu
Krupa na Vrbasu se nalazi na magistralnom putu M-16, oko 25km južno od Banjaluke. Smještena je na mjestu gdje Vrbas napušta kanjon i ulazi u Krupsko polje, a sa njegove lijeve strane se ulijeva rijeka Krupa. Mjesto sa izuzetnim prirodnim i kulturnim vrijednostima kao što su slapovi, mlinovi i izvori Krupe, Strikina pećina, manastir Sv. Ilija (1289), crkva brvnara (XVI vijek) i srednjovjekovni grad Greben (1192), pogoduje razvoju izletničkog, vjerskog, sportsko-rekreativnog, naučnog, seoskog i ribolovnog turizma. Na ušću riječice Krupa u Vrbas nalazi se auto kamp, a u blizini je jedan od najbolje opremljenih fudbalskih stadiona na teritoriji grada Banja Luke sa vještačkom travom. U Krupi na V
Spomenik palim Krajišnicima, u Narodno-oslobodilačkoj borbi (1941-1945) protiv fašizma, nalazi se na vrhu Banj brda (431m nadmorske visine) koje dominira Banjalukom. Udaljen je oko 5km od Grada, a put je cjelom dužinom asfaltiran.
Opis spomenika
Spomenik, mauzolejskog tipa (visine 13 m i dužine 24 m), rad je jednog od najvećih jugoslovenskih kipara i majstora memorijalne plastike Antuna Augustinčića. Podignut je na mjestu gdje je, juna 1941, održana Oblasna konferencija Komunističke partije Jugoslavije za Bosansku krajinu i nekoliko savjetovanja vezanih za podizanje ustanka. Izgrađen je od bijelog bračkog kamena.
Spomenik na Šehitlucima
Put banjalučkog odreda
Spomenik palim Krajišnicima, u Narodno-oslobodilačkoj borbi (1941-1945) protiv fašizma, nalazi se na vrhu Banj brda (431m nadmorske visine) koje dominira Banjalukom. Udaljen je oko 5km od Grada, a put je cjelom dužinom asfaltiran.
Opis spomenika
Spomenik, mauzolejskog tipa (visine 13 m i dužine 24 m), rad je jednog od najvećih jugoslovenskih kipara i majstora memorijalne plastike Antuna Augustinčića. Podignut je na mjestu gdje je, juna 1941, održana Oblasna konferencija Komunističke partije Jugoslavije za Bosansku krajinu i nekoliko savjetovanja vezanih za podizanje ustanka. Izgrađen je od bijelog bračkog kamena.
Arts & Culture
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske osnovan je 13. januara 1971. godine odlukom Skupštine Opštine Banjaluka kao Umjetnička galerija u Banjaluci. Umjetnička galerija nastala je nakon akcije likovnih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije i drugih krajeva svijeta, koji su se solidarisali sa Banjalukom, pogođenom katastrofalnim zemljotresom 26. i 27. oktobra 1969. godine. Zajedničkom akcijom solidarnosti, istaknuti jugoslovenski slikari, istoričari umjetnosti i prijatelji Banjaluke, kao pomoć nastradalom gradu prikupili su približno 800 umjetničkih djela, što je poslužilo kao temelj za osnivanje institucije i činilo njen početni fundus.
Novoimenovana Galerija imala je zadatak da sist
13 Recomendado por los habitantes de la zona
Museum of Contemporary Art of Republic of Srpska
2 Trg srpskih junakaMuzej savremene umjetnosti Republike Srpske osnovan je 13. januara 1971. godine odlukom Skupštine Opštine Banjaluka kao Umjetnička galerija u Banjaluci. Umjetnička galerija nastala je nakon akcije likovnih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije i drugih krajeva svijeta, koji su se solidarisali sa Banjalukom, pogođenom katastrofalnim zemljotresom 26. i 27. oktobra 1969. godine. Zajedničkom akcijom solidarnosti, istaknuti jugoslovenski slikari, istoričari umjetnosti i prijatelji Banjaluke, kao pomoć nastradalom gradu prikupili su približno 800 umjetničkih djela, što je poslužilo kao temelj za osnivanje institucije i činilo njen početni fundus.
Novoimenovana Galerija imala je zadatak da sist
Saoborne crkve "Svete Trojice" u centru grada je bio prvi veći graditeljski poduhvat u Banjaluci nakon Prvog svjetskog rata. Građena je na praznom prostoru ispred tadašnje kafane «Balkan» od 1925. godine. Projektovao ju je Dušan Živanović, arhitekta iz Beograda. Crkva je izrađena u srpskovizantijskom stilu, koji se kod nas javlja u arhitektonskoj praksi krajem XIX i početkom XX vijeka. Građevinski, crkva je završena 1929. godine, a enterijer je rađen poslije raspisanog jugoslovenskog konkursa, na kojem je nagradu dobio Grigorije Samojlov. Ukrašavanje unutrašnjosti crkve i izrada ikonostasa povjereni su Jovanu Bijeliću, Veljku Stanojeviću, Svetislavu Strali, Jaroslavu Kratini i Petru
7 Recomendado por los habitantes de la zona
Christ the Savior Orthodox Cathedral
3 Trg srpskih vladaraSaoborne crkve "Svete Trojice" u centru grada je bio prvi veći graditeljski poduhvat u Banjaluci nakon Prvog svjetskog rata. Građena je na praznom prostoru ispred tadašnje kafane «Balkan» od 1925. godine. Projektovao ju je Dušan Živanović, arhitekta iz Beograda. Crkva je izrađena u srpskovizantijskom stilu, koji se kod nas javlja u arhitektonskoj praksi krajem XIX i početkom XX vijeka. Građevinski, crkva je završena 1929. godine, a enterijer je rađen poslije raspisanog jugoslovenskog konkursa, na kojem je nagradu dobio Grigorije Samojlov. Ukrašavanje unutrašnjosti crkve i izrada ikonostasa povjereni su Jovanu Bijeliću, Veljku Stanojeviću, Svetislavu Strali, Jaroslavu Kratini i Petru